Promocija „Slavinog Poja“ u Vitezu

Autor: Anto Zirdum

U čast 100. obljetnice od izlaska romana za djecu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ i svjetski poznate književnice Ivane Brlić Mažuranić HKD Napredak Vitez i Viteški ambijentalni teatar (VAT) organizirali su u četvrtak navečer u Napretkovom domu u Vitezu predstavljanje antologije priča inspiriranih slavenskom mitologijom „Slavin poj“, upriličeno u sklopu kulturnih sadržaja Dana Općine Vitez. U programu su sudjelovali književnik Anto Zirdum, priređivač antologije, Marija Fekete Sullivan, Jasmina Hanjalić, Rabija Mameledžija i Lidija Pavlović-Grgić, autorice zastupljene u antologiji, te pjesnikinja Sanijela Matković, dok su program vodili Sanja Strukar Križanac i Belmin Čejvan. Nazočnima se obratio i Zoran Kupreškić, predsjednik HKD-a Napredak Vitez, dok je svojom glazbom književni događaj uljepšao Napretkov harmonikaški orkestar. Govoreći o Ivani Brlić Mažuranić Anto Zirdum osvrnuo se na njezin spisateljski rad i čudesni svijet njezinih priča i likova, ukazavši na iznimnu važnost te književnice s djelima neprolazne i univerzalne vrijednosti koja i nadolazeće generacije autora nadahnjuje i inspirira u pisanju. Zatim je predstavio nazočne autorice koje su govorile o svojim pričama i čitale ulomke iz njih. Marija Fekete Sullivan čitala je priču „Rujanina kosa“ o božici jeseni Rujani, kazavši kako već uvelike radi na prijevodu priče iz antologije na engleski jezik. Jasmina Hanjalić govorila je božici ljubavi Ljelji, pročitavši dio priče „Okamenjeni“. Autorica priče o Koru, Rabija Mameledžija, predstavila je „Srebronju“ i osvrnula se na rad Ivane Brlić Mažuranić. Lidija Pavlović-Grgić govorila o priči „Rujovit“ te s Sanijelom Matković izvela mali igrokaz kojeg su zajedno s Anitom Martinac posvetile Ivani Brlić Mažuranić i Šegrtu Hlapiću.  

Antologija svoj koncept naslanja na studiju u kojoj je priređivač sistematizirao slavenski panteon, a koncept je bio jedan autor – jedna priča o jednom od božanstava. „Svaka priča inspirirana je jednim slavenskim božanstvom te vilama. Knjiga je obuhvatila 26 autora iz regije, a veći dio priča Marija Fekete Sullivan već prevodi na engleski jezik“, istaknuo je Anto Zirdum koji je ovaj značajan književni projekt pripremao pune dvije godine. “Bilo je više priča o, primjerice, Perunu, a samo je jedna mogla ući u antologiju”, dodao je Zirdum, kazavši kako je „Slavin poj“ prvo bibliofilsko izdanje od priča suvremenika s b/h/s/c govornog područja, a u planu je i drugo izdanje sa starim autorima (od Ivane Brlić Mažuranić pa naovamo) i stranim autorima. Antologija je koncipirana u dva dijela. Prvi “Priče o božanskim bićima i kultovima” obuhvaća priče: “Srebronja” Rabije Mameledžije, “Bijeli svijet, šareni svijet” Šime Ešića, “Zašto je Vodan zaspao” Samire Begman Karabeg, “Radgost i Marina sreća” Slavke Klikovac, “Dok Svarog udara u nakovanj“ Sanje Lovrenčić, “Gromovnik i cvijet perunike” Nikole Šimića Tonina, “Mokoš utiha” Bosiljka Domazeta, “Obale dunavske” Stevana Šarčevića, “Okamenjeni” Jasmine Hanjalić, “Rujanina kosa” Marije Fekete-Sullivan, “Triglavov kompleks” Adnadina Jašarevića, “Priča o starim bogovima kako ju je ispričala Ljupka Mokošić” Vlatka Ivandića, “Moje ime je Zima” Branislava Jankovića, “Smrt zime” Ružice Jovanović, “Perun i Vid” Tine Kurbalija-Igrošanac i “Rujovit” Lidije Pavlović-Grgić. Drugi dio “Priče o polubožanskim i demonskim bićima” donosi priče: “Zloba zlog šumskog duha” Ranka Pavlovića, “Stuha” Irfana Horozovića, “Priča o Zlatanu i vili Izvorkinji” Nure Bazdulj Hubijar, “Ušušur” Ante Zirduma, “Zdenac ljubavi” Marine Kljajo-Radić, “Vilen i Grbica” Ljube Krmeka, “Vila, pastir i bjesovi” Jagode Iličić, “Tatomirova osveta” Dragića Rabrenovića, “Zatornici” Danila Brozovića i “Post mortem” Ivane Delač.