Grupa autora: "Baton", zbirka SF priča, Muzej grada Zenice, Zenica, 2012.
Izvor: knjiga za plažu
Već četvrti put književni natječaj zeničkog Festivala fantastične književnosti za fantastične priče s temama iz bosanske povijesti, što ga ustrajno organizira i provodi Muzej grada Zenice na čelu s agilnim direktorom, urednikom i piscem Adnadinom Jašarevićem, urodio je vrlo zanimljivom knjigom. Deset autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske te Srbije okušalo se u žanrovskoj literarnoj obradi teme o kojoj postoje vrlo oskudni povijesni podaci. Ono malo što se znade kazuje da je od 6. do 9. godine nove ere vođa ilirskog plemena Dezidijata (koje je nastavalo područje današnje Bosne), Baton, poveo ustanak protiv Rimljana, da mu se u pobuni pridružio vođa panonskog ilirskog plemena Breuka koji se također zvao Baton, da je nakon promjenjive ratne sreće Baton Panonski izdao Batona Bosanskog, ali je potonji uhvatio i pogubio svog prevrtljivog saveznika. Doskora su, međutim, rimske legije predvođene budućim carem Tiberijem ugušile pobunu, i zarobljeni Baton Bosanski odveden je u Rim.
Iz priča objavljenih u zbirci "Baton" pokazalo se da i ovako usko određena tema pruža sasvim dovoljno materijala za literarnu imaginaciju. Dio autora (Anto Zirdum, Stevan Šarčević, Mirko Grdinić) odlučio se za autorsku interpretaciju ovog ilirsko-rimskog rata u okvirima poznatih povijesnih činjenica, uz žanrovske intervencije kojima je ilustrirano zašto je rat završio baš tako, a ne malo drugačije, iako je mogao, pogotovo kad su u igri nadnaravni ili magijski elementi. Motiv zmije kao najpoznatijeg ilirskog religijskog ili duhovnog simbola i kod ovih i kod sljedećih se autora pokazao vrlo zahvalnim. Neki su se autori (Jelena Štetić, Marela Zdenac, Zdenka Mija Brebrić) pak odlučili za pristup koji više odiše atmosferom zadane povijesne ere i duhovnošću toga vremena uz fokusiranje na sudbine pojedinaca, epizodista u povijesnom zbivanju, ali glavnih protagonista u njihovim pričama, te postigli mistični efekt koji nadilazi povijesno-dokumentaristički pristup.
Naposljetku, nekolicina autora uspjelije je posegnula za fantastičnim elementima i motivima koji ne proizlaze doslovno iz zadane teme, već fantastičnu priču samo smještaju u povijesno-događajni okvir Batonovog ustanka. Tako primjerice Adnadin Jašarević u priči "Zmajevi nisu poput drugih" s polazištem u današnjici kombinira motive genetske mimikrije, podrijetla balkanskih civilizacija, traganja za srodnom dušom i svevremenske požude. Tihomir Jovanović Tika je u priči "Dar mrtvih bogova" Batonovim Ilirima poslao vanzemaljce, odnosno svemirski brod potopljen u planinskoj rijeci, koji je, međutim, umjesto klasičnog SF motiva, ovdje postao simbolom propuštene prilike. Dvije najuspjelije priče smještene su na sam kraj zbirke. Adrijan Sarajlija je u priči "Bronzani bog" isprepleo motive hiperosjetilne percepcije i vojničkog častohleplja u stilistički izvrsnoj priči s rimskim vojnicima i vojskovođama kao protagonistima, i uz odlično dočaravanje duha vremena s nimalo ublaženim krvavim detaljima ratovanja i brutalnih hijerarhijskih odnosa u onovremenoj vojnoj postrojbi. Naposljetku, Želimir Periš se u priči "Vezanost je njegova nesreća" najviše od svih autora poigrao faktografskim mogućnostima koje piscu pruža Batonovo doba, u koje je poslao vremenske putnike koji sudjeluju u turniru "povijesnih igara".
Zmajevi, vanzemaljci, vremenski putnici, čarobnjaci, nadnaravne sile, artefakti s posebnim moćima, duhovi i reinkarnacije davno poginulih ratnika, telepatija i seljenje duša, svijet zmije i mača - sasvim se dovoljno fantastičnih motiva namnožilo u ovoj zbirci, tako da nakanu pokretača natječaja za fantastične priče o Batonovom ustanku protiv Rimljana možemo ocijeniti sasvim uspjelom: dio povijesti ovih prostora doživio je još jedan niz vrlo zanimljivih reinterpretacija.
(Objavljeno u Glasu Istre, 14. travnja 2012.)
Нема коментара:
Постави коментар